Amity

Održana završna Konferencija „Za glas starijih žena“

U Beogradu je, 18. novembra 2021. održana je završna konferencija Projekta „Za povećano učestvovanje starijih žena u političkom i javnom životu“, koga finansira Evropska Unija, u organizaciji Udruženja građana „Snaga prijateljstva“ – Amity i Udruženja građanki „FemPlazt“.

Cilj Konferencije, simbolično nazvane „Za glas starijih žena“, bio je da se učesnici upoznaju sa postignućima na Projektu, uključujući i rezultate Istraživanja o položaju starijih žena i njihovom učešću u političkom i javnom životu u Srbiji. Osim toga, promovisani su predlozi za zagovaračke akcije na nacionalnom i lokalnom nivou, kako bi se unapredio položaj starijih žena u društvu i podstaklo njihovo veće učešće u društvenom i javnom životu. Skup su činila tri bloka – dva panela nakon kojih je usledila diskusija.

U uvodnom obraćanju, prva se prisutnima obratila Milka Milovanović Minić, državna sekretarka, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju koja je govorila o trendovima starenja nacije i mestu, značaju i doprinosu starijih žena, ističući da su žene i u poznijim godinama najčešći oslonac opstanku i širenju porodice. U svom izlaganju, Mateja Norčić Štamcar, zamenica ambasadora Delegacije EU u Republici Srbiji, ukratko se dotakla trendova starenja na nivou čitave Evrope, ističući da su stariji ljudi rezervoari našeg kolektivnog znanja, iskustva i mudrosti i da mogu biti važan doprinos svim segmentima života i društva, ali da su često među najdiskriminisanijim, posebno starije žene. Naglasila je i da Prvi izveštaj od demografskim promenama u EU, predstavlja dobru osnovu za dalje napredovanje u borbi protiv predrasuda i stereotipa i da EU podržava uključivanje starijih ističući da „ima mnogo života posle 65. godine.“

„ima mnogo života posle 65. godine“

Milana Rikanović, direktorka UN Women Srbija, istakla je da se starije žene pogrešno smatraju uniformnom grupom i da treba da težimo tome da budemo društvo koje omogućava svima da mogu da govore o sebi. Navela je i da je postoje trendovi da se potencira negativno a zanemaruje pozitivni imidž. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković smatra da je jedan od problema i nedovoljno učešće starijih u donošenju političkih odluka, ali i njihova nedovoljna integracija u svim ostalim aspektima javnog života. Iskazala nadu da će se stvari promeniti nabolje jer starost postaje bitna i prepoznata i na evropskom nivou.

nedovoljno učešće starijih u donošenju političkih odluka

Nakon ovog uvodnog dela, prisutnima se obratila Nadežda Satarić, predsednica Udruženja Amity, predstavljajući ukratko rezultate istraživanja o položaju i učešću starijih žena u političkom i javnom životu u Srbiji. Navela je da su starije žene zanemarene u društvu, iako daju volonterski doprinos svojoj zajednici. Javne politike ne odgovaraju na njihove potrebe, pa više od 80 odsto starijih žena obuhvaćenih istraživanjem smatra da društvo ne vodi dovoljno računa o njihovom položaju. Napomenula je i da njihov doprinos i uloga nije dovoljno vidljiva niti prepoznata čak ni u domaćinstvima. Takođe, istraživanje je pokazalo i da „starije žene u nedovoljnoj meri učestvuju u organizovanim aktivnostima u zajednici i nedovoljno su uključene u donošenje odluka koje utiču na njihove živote.“

Na konferenciji je emitovano snimljeno obraćanje Sonje Lokar, međunarodne ekspertkinje za rodnu ravnopravnost iz Slovenije o iskustva o učešću starijih žena u javnom i političom životu u Sloveniji.

Svenka Savić, profesorka emerita iz Udruženja „Ženske studije i istraživanja“, istakla je da je jezik osnova svega i govorila o simbolici u komunikaciji, kao i o potrebi da se stvari menjaju na terenu, stereotipi ruše u direktnom kontaktu a ne na papiru. Istakla je i veliki značaj sistema mentorstva za kvalitetno prenošenje znanja na mlađe generacije.

žene treba da skupe hrabrost i istupe

Starije žene, učesnice drugog panela, govorile su o značaju međugeneracijske solidarnosti, zajedničkoj sadašnjosti koju dele mladi zagledani u budućnost i oni stariji zagledani u prošlost, zatim o razlozima za povlačenje žena iz društva, kao što su loš socio-ekonomski status, nasilje, nemogućnost da se izbore i nedostatak podrške, ali i o tome da žene treba da skupe hrabrost i istupe jer postoje i pozitivni primeri poštovanja i uvažavanja (poput iskustva odbornice u skupštini grada Kragujevca). Prvenstveno, smatrale su da je važno da žene promene mišljenje same o sebi, da nisu istrošene i na margini i da se zauzmu za sebe.

Takođe, učesnice iz reda starijih žena, govorile su o položaju žena na selu, o mestu i ulozi starijih Romkinja koje su nedovoljno prepoznate kao ugrožene, zatim o problemima sa kojima su se starije sugrađanke, posebno iz ruralnih područja Bora susretale i susreću prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite u vreme kovid pandemije, kao i o značaju i borbi samih starijih žena da budu vidljive kroz primer aktivistkinja Kola srpskih sestara iz Niša.

U završnom delu konferencije, otvorena je diskusija koju je moderirala Kosana Beker programska direktorka Udruženja građanki „FemPlatz“.

Više o samom istraživanju, dostupno je na sledećem linku.

vladesataric